30+ i još živiš sa roditeljima? Šta kažu podaci za Srbiju i Evropu
Osamostaljivanje je velika životna prekretnica. Za nekoga znači prvi iznajmljeni stan, za nekoga kupovinu nekretnine, a za sve više mladih - odluku koja se odlaže.
Da li je razlog porodični način života, finansijska računica ili jednostavno činjenica da su stanovi postali teško dostupni?
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je život sa roditeljima u uzrastu od 25 do 34 godine veoma zastupljen u Srbiji, ali i u brojnim evropskim zemljama.
Više od polovine mladih u Srbiji ostaje u roditeljskom domaćinstvu
Prema podacima Eurostata, 52,5% osoba uzrasta 25–34 godine u Srbiji nalazi se u kategoriji povezanoj sa roditeljskim domaćinstvom.
Drugim rečima, reč je o više od svake druge osobe u ovoj starosnoj grupi.
Srbija nije jedina zemlja u kojoj je ovaj procenat visok. Na vrhu evropske liste za 2025. godinu nalaze se:
-
Hrvatska - 62,3%
-
Albanija - 61,8%
-
Grčka - 56,3%
-
Slovačka - 54,3%
-
Srbija - 52,5%
Visoki procenti beleže se i u Italiji (50,7%) i Španiji (50,2%).
U Evropskoj uniji, prosečna vrednost za uzrast 25–34 godine iznosi 30,1%.
A kako je u drugim evropskim zemljama?
Razlike su prilično velike.
U Austriji, 16,9% osoba uzrasta 25–34 godine nalazi se u ovoj kategoriji, dok je u Nemačkoj taj procenat 13,5%.
Na drugom kraju liste su nordijske zemlje:
-
Danska - 3,9%
-
Finska - 4,0%
-
Norveška - 7,3%
-
Švedska - 7,5%
Ove brojke pokazuju koliko se obrasci stanovanja razlikuju od zemlje do zemlje. Ipak, statistika sama po sebi ne govori da li je život sa roditeljima izbor, potreba ili kombinacija više okolnosti.
Mentalitet ili ekonomija?
Na Balkanu je zajednički život više generacija često deo porodične kulture.
Roditelji pomažu deci, deca roditeljima, a ostanak u porodičnom domu može biti praktično i finansijski racionalno rešenje. Neko ostaje jer želi, neko zbog bliskosti sa porodicom, a neko zato što još nije pronašao uslove za samostalan život.
Ali porodične navike nisu jedini faktor.
Koliko košta osamostaljivanje?
Za samostalan život potrebno je mnogo više od želje za sopstvenim prostorom. Tu su:
-
cena kupovine nekretnine;
-
kirija i depozit;
-
mesečni troškovi i računi;
-
stabilna primanja;
-
učešće i uslovi za stambeni kredit.
Čak i kada osoba ima posao, to ne znači automatski da može da priušti stan, posebno u većim gradovima.
Da li je sopstveni stan postao nedostižan cilj?
Za mnoge mlade, kupovina prve nekretnine zahteva godine štednje, pomoć porodice ili dugoročno finansijsko planiranje.
Zato osamostaljivanje ne treba posmatrati samo kao pitanje godina ili lične odgovornosti. Važni su i tržište nekretnina, visina zarada, dostupnost kredita i troškovi života.
Šta zapravo meri ova statistika?
Podaci se odnose na uzrast 25–34 godine i 2025. godinu, prema Eurostatovom pokazatelju Living with parents.
Pokazatelj ne obuhvata isključivo osobe koje fizički žive sa roditeljima. Može uključiti i neke koji privremeno borave drugde, na primer zbog studija ili posla, ali su i dalje povezani sa roditeljskim domaćinstvom.
Zato ove brojke treba posmatrati kao statistički pokazatelj povezanosti sa roditeljskim domaćinstvom, a ne kao dokaz da svi navedeni mladi žive pod istim krovom sa roditeljima.
Izvor: Eurostat, dataset ilc_lvps08, podaci za 2025. godinu. Prikaz podataka: Plotline Property.
Osamostaljivanje nije samo pitanje godina
Život sa roditeljima posle 25. ili 30. godine ne znači da je neko manje uspešan ili manje samostalan.
Za nekoga je to pametna odluka, za nekoga privremena faza, a za nekoga okolnost koju bi rado promenio.
Ipak, kada želja za sopstvenim prostorom postoji, a finansijski uslovi je ne prate, tema postaje mnogo šira od porodičnih navika.
Da li je u Srbiji danas osamostaljivanje više stvar mentaliteta ili ekonomije?
A kada biste danas kretali od nule - da li biste mogli da priuštite svoj stan?
U Agent360 verujemo da je lakše donositi odluke kada razumemo tržište, svoje mogućnosti i sve korake koji nas čekaju. Ako razmišljate o kupovini prve nekretnine, naš tim može da vam pomogne da sagledate opcije i napravite prvi korak.
360Blog